Darovanje nekretnine čest je pravni institut u obiteljskim odnosima – roditelji daruju stan djeci, supružnici međusobno uređuju imovinske odnose, a nerijetko se nekretnine daruju i drugim članovima obitelji. No, jedno od prvih pitanja koje se pritom postavlja jest: “Plaća li se porez na darovanje nekretnine i koliko iznosi?”
Odgovor nije jednoznačan bez analize konkretnog odnosa između darovatelja i obdarenika. U pravilu, darovanje nekretnine podliježe porezu na promet nekretnina po stopi od 3%. Međutim zakon predviđa važna oslobođenja, osobito za najuži krug obitelji.
U nastavku donosimo detaljan pravni vodič koji se temelji na važećim propisima Republike Hrvatske.
Želimo vam pružiti pravnu sigurnost prije sklapanja darovnog ugovora i spriječiti česte pogreške koje mogu dovesti do neočekivanih poreznih obveza ili kasnijih sudskih sporova.
Darovanje je pravni posao kojim jedna osoba (darovatelj) bez naknade prenosi određenu imovinu na drugu osobu (obdarenika).
Ugovor o darovanju uređen je odredbama Zakona o obveznim odnosima.
Prema tom zakonu, darovanje je ugovor kojim se darovatelj obvezuje bez protučinidbe prepustiti drugoj osobi određenu imovinsku korist.
Kod darovanja nekretnine vrijede dodatna formalna pravila:
Zemljišnoknjižni aspekt uređen je prema Zakonu o zemljišnim knjigama.
Dakle, sam potpis ugovora ne znači prijenos vlasništva, već vlasništvo prelazi tek upisom u zemljišnu knjigu.
Da. U pravilu, darovanje nekretnine smatra se stjecanjem vlasništva i podliježe porezu na promet nekretnina.
Temelj za oporezivanje nalazi se u Zakonu o porezu na promet nekretnina.
Prema tom zakonu, porez se plaća na svako stjecanje vlasništva nad nekretninom, neovisno o tome je li riječ o kupoprodaji, zamjeni, darovanju ili drugom pravnom poslu.
Drugim riječima, činjenica da obdarenik nije platio kupoprodajnu cijenu ne znači da porez ne postoji.
Stopa poreza na promet nekretnina iznosi 3% od tržišne vrijednosti nekretnine.
Važno je naglasiti da se porez ne obračunava prema simboličnoj vrijednosti iz ugovora, već prema tržišnoj vrijednosti koju utvrđuje Porezna uprava.
Postupak utvrđivanja porezne osnovice provodi se sukladno Općem poreznom zakonu.
Porezna uprava provodi sljedeće korake:
Ako porezni obveznik smatra da je tržišna vrijednost precijenjena, ima pravo podnijeti žalbu.
Porezni obveznik je obdarenik, tj. osoba koja prima nekretninu.
Darovatelj nema poreznu obvezu u smislu poreza na promet nekretnina.
Porezna uprava donosi rješenje kojim utvrđuje iznos poreza i rok za plaćanje.
Najvažnije poglavlje odnosi se na zakonska oslobođenja.
Prema Zakonu o porezu na promet nekretnina, porez se ne plaća kada se nekretnina daruje:
Porez se plaća kod darovanja:
Stopa poreza na darovanje nekretnine tada iznosi 3%.
Vrijednost stana: 200.000 €
Porez (3%): 6.000 €
Vrijednost stana: 200.000 €
Porez: 0 €
Vrijednost kuće: 300.000 €
Porez (3%): 9.000 €
U praksi, javni bilježnik elektroničkim putem dostavlja ugovor Poreznoj upravi.
Postupak se vodi sukladno Općem poreznom zakonu.
Porezna uprava potom donosi rješenje, a rok za plaćanje određen je u tom rješenju.
U praksi se ponekad pokušava prikriti kupoprodaja kao darovanje radi izbjegavanja poreza ili drugih obveza.
Takvo postupanje može predstavljati:
Posljedice mogu uključivati dodatno razrezivanje poreza, zatezne kamate te čak i prekršajne kazne.
Činjenica da je nekretnina opterećena hipotekom ne znači automatsko smanjenje porezne osnovice.
Hipoteka je sredstvo osiguranja tražbine i uređena je kroz Ovršni zakon.
Porez se obračunava prema tržišnoj vrijednosti, neovisno o postojanju tereta.
Darovanje može imati ozbiljne posljedice u ostavinskom postupku.
Prema Zakonu o nasljeđivanju, dar se može uračunavati u nasljedni dio, a u određenim situacijama moguće je tražiti povrat dara ili pobijati dar zbog povrede nužnog dijela.
To je osobito važno kada darovatelj ima više nasljednika.
U određenim situacijama da.
Zakon o obveznim odnosima predviđa mogućnost opoziva dara zbog:
Međutim, morate uzeti u obzir da opoziv nije automatski i zahtijeva pravni postupak.
Pogreške pri darovanju nekretnine su česte, a uobičajeni uzroci su:
3% od tržišne vrijednosti, osim ako postoji zakonsko oslobođenje.
Ne, jer su roditelji i djeca oslobođeni poreza.
Da, 3%.
Obdarenik.
Da, ako utvrdi da je tržišna vrijednost viša.
Porez na darovanje nekretnine u Hrvatskoj u pravilu iznosi 3%, ali zakon predviđa značajna oslobođenja za najuži krug obitelji.
Međutim, darovanje nekretnine nije samo porezno pitanje. Ono nosi zemljišnoknjižne posljedice, nasljednopravne implikacije te potencijalne rizike u slučaju spora među nasljednicima.
Zbog toga je prije sklapanja darovnog ugovora preporučljivo provesti cjelovitu pravnu analizu, osobito kada se radi o imovini veće vrijednosti ili složenim obiteljskim odnosima.
Odvjetničko društvo Planinić i partneri d.o.o.