Novosti u ovršnom postupku na dan 1. prosinca 2020.

Novosti u ovršnom postupku na dan 1. prosinca 2020.

Cjelokupno gospodarstvo u zemlji, ali i u svijetu, u velikoj je mjeri i dalje je uvjetovano nepovoljnom zdravstvenom situacijom uslijed korona virusa. Budući da je gospodarska aktivnost smanjena, a u mnogim područjima i obustavljena u cijelosti, gubitak radnih mjesta određenog broja građana sve je izvjesniji. Slijedom navedenog, za očekivati je da je pred nama razdoblje u kojemu će biti smanjena mogućnost gospodarskih subjekata i građana da uredno podmiruju svoje obveze pa je u cilju zaštite prvenstveno materijalne egzistencije građana, a onda i očuvanja gospodarske aktivnosti gospodarskih subjekata država po hitnom postupku pristupila djelomičnom zahvatu u Ovršni zakon (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017). Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (dalje: ZID Ovršnog zakona) izglasan 27. studenog 2020. godine stupa na snagu s današnjim danom, 1. prosinca 2020. godine. U nastavku iznosimo najznačajnije izmjene za gospodarske subjekte.

1. Izmjena pravila o dostavi

Pravilo koje vrijedi od ranije jest da u slučaju kada dostava ne uspije na adresu sjedišta upisanu u sudski ili drugi upisnik za pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici, javni bilježnici, odvjetnici, liječnici i dr.), pa ne uspije niti ponovljena dostava, dostava se obavlja isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, a smatra se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Izmjenama je dodana odredba prema kojoj se ne primjenjuju navedene odredbe kada sud ili javni bilježnik obavlja dostavu državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima, pravnim osobama i drugim sudionicima elektroničke komunikacije, u kojem slučaju se dostava obavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku. Odredbe o dostavi primjenjuju se i na postupke koji su u tijeku.

2. Troškovi postupka

Ovrhovoditelj može tražiti samo ovrhu na troškovima koji su nastali, ne više i na predvidive troškove ovrhe.

3. Pokretanje ovrhe u elektroničkom obliku kao pravilo

Svi prijedlozi za ovrhu, i oni na temelju ovršne isprave i oni na temelju vjerodostojne isprave, podnose se sudu, na obrascu čiji će sadržaj i izgled pravilnikom propisati ministar pravosuđa. Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu. Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku. Prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom spomenute obrasce, način elektroničke komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku, koji će donijeti u roku 90 dana od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Ovršnog zakona. Dok se ne ispune uvjeti za podnošenje prijedloga za ovrhu na propisanim obrascima, podnošenje prijedloga za ovrhu obavlja se prema odredbama Ovršnog zakona koje su vrijedile do stupanja na snagu izmjena i dopuna.

4. Tijek ovršnog postupka koji se vodi pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda

Nakon što javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, poslat će prijedlog za ovrhu ovršeniku te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju. Ako nakon otpreme obavijesti ovrhovoditelj u roku od 15 dana ne povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama najkasnije u roku od 30 dana. S druge strane, ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten ili uredan, proslijedit će predmet stvarno i mjesno nadležnom sudu radi donošenja odluke. Također, javni bilježnik će bez zahtjeva ovrhovoditelja staviti potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi koje je donio ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor te rješenje o ovrsi s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti dostaviti ovrhovoditelju.

5. Odgoda provedbe ovrhe na temelju obveze iz ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenom između trgovca i potrošača

Prema Presudi Suda Europske Unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. u predmetu Kuhar v. Addiko Bank d.d., koja se odnosi na Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (dalje: Direktiva), protivno je Direktivi da nacionalni propis na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene u smislu te Direktive i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu. Donošenjem ovih izmjena i dopuna Ovršnog zakona, ovrha može odgoditi do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, najdulje do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.

6. Obustava ovrhe zbog pasivnosti ovrhovoditelja

Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku. Unošenjem ovakve odredbe u Ovršni zakon nastoji se potaknuti ovrhovoditelja na aktivno sudjelovanje u ovršnom postupku radi ostvarenja tražbine, budući da svaka neaktivnost povećava visinu duga. Formalno iskazivanje želje za nastavkom postupka bez predlaganja konkretnih ovršnih radnji više neće biti dovoljno za nastavak ovrhe. Ova odredba omogućava da se dio ovršnih postupaka obustavi kako bi se sudovi mogli u potpunosti posvetiti onim ovršnim predmetima u kojima ovrhovoditelj ima interes da se ovrha zaista i provede. Ova odredba primjenjuje se na sve postupke koji su u tijeku, s tim da se rok računa od dana stupanja na snagu ZID Ovršnog zakona.

7. Ovrha na nekretninama - nije moguća za glavnice u iznosu manjem od 40.000,00 kuna

Radi zaštite dostojanstva dužnika povisuje se iznos glavnice za koji se ne može pokrenuti ovrha, s 20.000,00 kuna na 40.000,00 kuna.

8. Ovrha na novčanoj tražbini ovršenika – proširen je popis primanja izuzetih od ovrhe

Sada popis primanja izuzetih od ovrhe obuhvaća dodatno i sljedeća primanja:

- novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,

- sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, osim u slučaju ovrhe od strane davatelja potpore,

- novčane naknade žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom,

- dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,

- pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,

- naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze,

- sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat,

- sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, vode se odvojeno od sredstava te osobe i izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe u svezi s obavljanjem djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava,

- nagrade učenicima i studentima te troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima,

- sportske stipendije za sportaše s invaliditetom.

9. Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu izmjena i dopuna dovršit će se primjenom odredbi Ovršnog zakona (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017), osim iznimaka koje su gore navedene u tekstu. ZID Ovršnog zakona stupa na snagu 1. prosinca 2020. godine, prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

Dodatno, među prijelaznim i završnim odredbama nalazi se odredba prema kojoj Vlada RH može u posebnim okolnostima uslijed proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 donijeti odluku da se zastaje s provođenjem ovršnih postupaka, najdulje na rok od šest mjeseci. Navedenom odlukom Vlada RH propisat će na koje će se ovršne postupke, postupke provedbe ovrhe na novčanoj tražbini po računima koje provodi Financijska agencija i provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima odluka primjenjivati.

Zagreb, 1. prosinca 2020. godine